preskoči na sadržaj

Osnovna škola Svete Ane u Osijeku

Login
PONUDE

Prema Javnom pozivu 1/17 za Izvanučioničku nastavu četvrtih razreda izabrana je ponuda:

APP TURIZAM D.D.

e-Dnevnik

e-Dnevnik za nastavnike

Upute za učenike i roditelje

 

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri

Upisi.hr

Najskockaniji web 2012.
Brojač posjeta
Ispis statistike od 28. 4. 2011.

Ukupno: 594030
Anketa
Kad te u školi ispituju, događa li ti se često da zbog treme ne možeš pokazati sve što znaš?
(Ako trebaš savjet za savladavanje treme, u „Kutku za učenike“ nalazi se prezentacija „Kako savladati strah?“.)



Križaljke
ESSEKERi
Na stranici ESSEKERi možete pročitati biografije bivših učenika naše škole:
Josip Juraj Strossmayer
Leopold Lavoslav Ružička
Dobriša Cesarić
Julije Njikoš
Borivoj Dovniković Bordo
Kalendar
« Travanj 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji

Jeste li znali?

Imali smo prvi tramvaj u jugoistočnoj Europi (1884.). Prvi u Europi i drugi u svijetu krećemo s beskontaktnom naplatom gradskog prijevoza. Imat ćemo prvi lutkarski muzej u Hrvatskoj. Imamo najveći zoološki vrt u Hrvatskoj (11 hektara površine). Muzej Slavonije čuva najstariju tamburu u Hrvatskoj napravljenu 1847. U Osijeku je osnovan prvi tamburaški orkestar u Hrvatskoj (1847.). Muzej Slavonije je najveći kompleksni muzej u Hrvatskoj s najvećom specijaliziranom knjižnicom. Osijek ima najstarije športsko društvo u Hrvatskoj – Građansko streljačko društvo Osijek 1784. Osijek ima najstarije gimnastičko društvo u Hrvatskoj – Gimnastičko društvo Osijek, osnovano 1865. Osijek je jedini grad u Hrvatskoj s grijanim trgom (središnji Trg Ante Starčevića). Osijek je prvi grad u Europi koji je vratio imovinu Židovskoj općini. Imamo najveću stalnu izložbu školjki, puževa i ostalog morskog svijeta u Hrvatskoj i ovom dijelu srednje Europe (250 000 eksponata).

RSS Reader
Portal za škole: Kalendar
25.04.2017. 10:02
25. travnja - Dan DNK
Na današnji dan, 25. travnja 1953. godine znanstvenici James Watson, Francis Crick, Maurice Wilkins i Rosalind Franklin objavili su u stručnom časopisu Nature objašnjenje strukture DNK. Zbog toga se upravo na taj datum obilježava Međunarodni dan DNK.

Hrabri telefon
Trebaš pomoć i podršku? Događa ti se nešto loše u obitelji ili školi, a čini ti se da se nemaš kome povjeriti? Hrabri telefon pomoć i podršku nudi i putem CHAT-a svakim radnim danom od 15 do 18 sati.
Razgovor sa savjetovateljem Hrabrog telefona je potpuno anoniman, a dostupan je na stranici www.hrabritelefon.hr. Nemoj šutjeti o tome, potraži pomoć!" 
Urica

ŠKOLSKI PREVENTIVNI PROGRAM, šk. god. 2016./2017.
Priloženi dokumenti:
Skolski preventivni program.docx

Časopis "Priroda"
U časopisu "Priroda" br. 5 2013. godine objavljen je članak Biologa OŠ Svete Ane - Šišmiši nisu vampiri.
SvAna

Deutsch online lernen
Na današnji dan
Eko rječnik
Prikaži sve izraze koji započinju slovom:
A B C D E F G H I K M N O P R S T U V Z Ž
ili prikaži SVE izraze u rječniku (ukupno: 103)

bez opisa

Potraži izraz:
Zvrkov portal
Lavoslav Leopold Ružička

  Prvi hrvatski nobelovac

 

Lavoslav Leopold Ružička rodio se 13. rujna 1887. u Vukovaru. Nakon što je u četvrtoj godini ostao bez oca, preselio se sa svojom majkom u Osijek i ovdje je završio Nižu pučku školu u Ulici svete Ane i klasičnu gimnaziju.

Bio je izvrstan učenik, s velikom sklonošću prema prirodnim znanostima. Upisao se 1906. god. na Visoku tehničku školu u Karlsruhe u Njemačkoj, gdje je za četiri godine diplomirao i doktorirao. Od 1911. do 1916. god. radio je kao Staudingerov asistent u Karlsruhe, a zatim na ETH u Zürichu na istraživanju strukture aktivnih komponenata biljke Pyrethrum cinerariifolium, dalmatinskog buhača. Taj opsežan rad završen je 1916. god. ali je objavljen tek 1924. god.

Kad se Ružička 1916. god. odvojio od Staudingera, ostao je bez sredstava za život i rad, pa je bio prisiljen obratiti se kemijskoj industriji i predložiti suradnju. Zbog svog zanimanja za kemiju terpena prvo je ugovorio suradnju s njemačkom tvrtkom Haarmann und Reimer na istraživanju sinteze irona, mirisnog principa ljubičice i korijena perunike. Ružička je 1921. god. započeo suradnju s tvornicom mirisa M. Naef et Cie u Ženevi. Na osnovu svog rada na terpenima Ružička je 1918. god. postao privatni docent na ETH, a 1920. god. i na Sveučilištu u Zürichu. Titularnim profesorom imenovan je 1923. god. na ETH.

Dokazao je da su mošusni mirisi, muskom i cibeton, makrociklički ketoni, što je omogućilo sintetsku proizvodnju skupocjenih mošusnih mirisa. Sinteze farnesola i nerolidola i primjena dehidrogenacije sa sumporom i selenom dovele su ga do određivanja strukture drugih seskviterpena, viših terpenoida i steroida. 1926. god. prešao je u Ženevu u istraživačke laboratorije M. Naef et Cie, a razdoblje između 1927. do 1929. god, kao profesor organske kemije proveo je na Sveučilištu u Utrechtu, gdje je nastavio radove na makrocikličkim spojevima i seskviterpenima, a kasnije i na di-triterpenima. Napokon 1929. Ružička se vraća u Zürich gdje radi na steroidima. Godine 1934. Ružička je izazvao veliku pozornost svjetske znanstvene javnosti kad je objavio djelomičnu sintezu muškog spolnog hormona androsterona, a 1935. god. i djelomičnu sintezu mnogo aktivnijeg testosterona.

1939. god. je dobio Nobelovu nagradu za kemiju "za svoj rad na polimetilenima i višim terpenima".

Ružička je umro 26. rujna 1976. u Mammernu na Bodenskom jezeru u 89. godini.

Osim Nobelove nagrade Ružička je dobio i mnoga druga znanstvena priznanja, npr. nagradu Marcel Benoist, najveće znanstveno priznanje Švicarske, osam počasnih doktorata, uključivši počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu, bio je počasni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, počasni građanin Vukovara. U rodnoj kući Lavoslava Ružičke u Vukovaru nalazi se muzej posvećen njegovu životu i radu koji je bio oštećen u Domovinskom ratu. Godine 2004. počela je obnova muzeja kroz fundaciju "Kuća Ružička" - memorijalni muzej i znanstveni centar za mlade znanstvenike.

2007. godine smo Mjesecom Lavoslava Ružičke obilježili 120 godina od rođenja našeg velikog kemičara, a Gradska i sveučilišna knjižnica je tim povodom u našoj školi otvorila izložbu "Kroz osječke aleje do kemijskog panteona: osječki nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog", koja je prethodno bila izložena i u prostorima GISKA-a.

 

Svi učenici su sudjelovali u radionicama posvećenim našem prvom nobelovcu.

  

Školske godine 2007./2008. naši učenici, članovi skupine povjesničara su pod vodstvom učiteljice povijesti Anite Opančar proveli istraživački rad pod naslovom Lavoslav Leopold Ružička (1887.-1976.) – od pučkoškolca do nobelovca, a s ovim radom su te školske godine osvojili drugo mjesto na županijskom natjecanju iz povijesti u kategoriji istraživačkih radova. Istraživački rad naših učenika priložen je na kraju ovog teksta. U Videoteci 2008. možete pogledati prezentaciju rada na županijskom natjecanju.

U povodu obnove kemijskog kabinetaodržan je projekt Tjedan Ružičke od 22. do 26. studenog 2010., a učenici su svoje uratke prezentirali na Dan grada Osijeka, 2. prosinca 2010.

5. listopada 2011. posjetili smo na stručnoj ekskurziji u Vukovaru i rodnu kuću Lavoslava Ružičke u kojoj je spomen-muzej te na koju je nadograđen Kongresni centar.

 

Priloženi dokumenti:
ruzicka.pdf

preskoči na navigaciju