DOROTHY L. NOTLE

Za roditelje:

Iz gore napisanih stihova Drothy L. Notle možemo zaključiti da su djeca u velikoj mjeri ogledalo roditelja, njihovih odgojnih kompetencija i socijalne okoline (iako trenutno ne govorimo o genima ni u kojem slučaju ih ne smijemo zanemariti). Vi ste svojoj djeci superjunaci i uzori, nesvjesno ih oblikujete svojim ponašanjima, navikama i stavovima. Stoga, razmislite s čime žive Vaša djeca te na koji način i s kojim znanjima i vrijednostima o životu će se sutra suočavati s velikim Svijetom?

Za djecu:

Danas sam vas htjela zamoliti da razmislite o tome s čime se svakodnevno nose vaši roditelji kako bi vam osigurali zdravo i normalno okruženje u trenutno nenormalnoj situaciji. Ovo je trenutak kada svi moramo imati više razumijevanja jedni za druge kako bi smo izvukli najbolje iz situacije uzrokovane pandemijom Covid 19. Što znači izvući najbolje? Za početak, iskoristiti vrijeme provedeno s roditeljima da ostvarite kvalitetniju komunikaciju i bolje se upoznate, da međusobno razmijenite želje, strahove, ciljeve i probleme jer roditelji i druge bliske osobe s kojima dijelite životni prostor zaista su osobe koje vas iskreno i bezuvjetno vole i štite.

Što mislite imaju li i roditelji pravo osjećati se umorno, uplašeno i nervozno? Naravno da imaju pravo na sve osjećaje ovog svijeta isto kao i vi, samo što ih roditelji zbog iskustva znaju bolje kontrolirati. Pokušajte preuzimanjem odgovornosti za one stvari koje sigurno možete odraditi samostalno pomoći roditeljima i istovremeno raditi na svom osjećaju vrijednosti. Zato sam odlučila predložiti vam neke ideje koje bi mogle pomoći i vama i roditeljima. Možda vam se na prvu čine beznačajne,ali nemojte zaključivati unaprijed, pokušajte ih barem tjedan dana primjenjivati prije nego odustanete.

IDEJE KAKO POMOĆI RODITELJIMA POMAŽUĆI SEBI:

• napravi dnevni plan obveza
• organiziraj si vrijeme za učenje
• samostalno napiši zadaću, zamoli roditelje da ju provjere ako nisi siguran/na da je točno napisana
• brini o rokovima za slanje zadaća učiteljima
• ne zaboravi aktivnosti za opuštanje
• nagradi se nakon obavljenog posla
• ne dopusti da te roditelji podsjećaju da pospremiš sobu, kupaonicu ili stol nakon jela
• predloži roditeljima na koji način bi mogao/la pomagati u kućanskim poslovima
• ako si ljut/a ili tužan/na podijeli to s roditeljima kad si spreman/na, nemoj samo zalupiti vratima i viknuti da te ostave na miru. Objasni im što ti je prolazilo kroz glavu kada si se naljutio/la ili rastužio/la
• napiši roditeljima pismo u kojem ćeš navesti na čemu si im zahvalan/na i zamoli im neka ti vrate poštu na način da ti napišu zbog čega su ponosni na tebe.

Ostani zdrav/a, lijep pozdrav!

Vaša školska psihologinja, Angiada Prskalo

Pismo psihologinje, 07.travnja 2020.

Dragi moji mali i veliki učenici, nisam vas zaboravila, sve vas lijepo pozdravljam i želim vam reći da mi jako nedostajete sa svim vašim lijepim gestama i nestašlucima  J . Nadam se da ste zdravi!

Ukoliko imate potrebu za individualnom pomoći slobodno mi se javite na mail angiada.prskalo@skole.hr , svakim danom od 8h do 14h

Danas vam pišem o stresu s nadom da će vam tehnike koje sam opisala pomoći da se opustite u radnom danu i lakše zaspete nakon marljivog izvršavanja školskih zadataka. Trudit ću se objavljivati prigodne teme s obzirom na ovu situaciju s pandemijom i karantenom u kojoj smo svi zajedno. Danas sam se odlučila objaviti temu vezanu za stres.

Kako upravljati stresom?

Stres je obrazac emocionalnih i tjelesnih reakcija koje prati subjektivan osjećaj preopterećenosti koje nastaju kao reakcija na određene događaje. Događaji koji izazivaju stres nazivaju se stresorima, a karakteristični su po tome što su neočekivani, ekstremni, jakog intenziteta i najčešće ih ne možemo kontrolirati  (ili u početku barem mislimo da ih ne možemo kontrolirati).  Na primjer neki od najstresnijih događaja koji mogu pogoditi djecu, ali i odrasle su elementarne nepogode (potres, poplava, požar), gubitak drage osobe, razvod roditelja ili ova situacija s Corona virusom koja je zadesila cijeli svijet.

S obzirom na trenutnu situaciju s epidemijom  i njezine moguće posljedice na naše zdravlje i zdravlje naših bliskih osoba te na velike promjene koje su se dogodile u dosadašnjem načinu života, svi možemo očekivati i promjene kako na tjelesnoj i psihičkoj razini tako i u našem ponašanju.  Na psihičkom planu često se javljaju osjećaji zabrinutosti, napetosti, nesigurnosti, straha i ljutnje. U tjelu počnemo osjećati napetost, paniku, bolove u trbuhu, glavobolju i sl. Naše ponašanje se mijenja s obzirom na ono što osjetimo u tijelu, najčešće se naše reakcije ispoljavaju kroz povlačenje u sebe (osamljavanje) ili pak svađanje s roditeljima ili braćom i sestrama. U trenutku kada se dogode svađa ili povlačenje stres nas je svladao. Htjela bih da znate kako je to ok., ljudski je bojati se, i mi odrasli se isto ponekad bojimo, ali ne smijemo dopustiti da nam pretjerana količina stresa u dužem vremenskom periodu oduzme životnu radost.

Zato vam želim reći da nismo u potpunosti bespomoćni u stresnim situacijama, postoje određen tehnike koje nam mogu pomoći kako bismo se lakše suočili sa strsom. Sjetite se da sam s većinom vas pričala o relaksacijskim tehnikama u školi na nastavi razrednog odjela, pa ću vas podsjetiti na 2 takve tehnike, a to su tehnika abdominalnog disanja i tehnika progresivne mišićne relaksacije.

1. Tehnika abdominalnog disanja

 Ljudi pod stresom ponekad "zaborave" disati pravilno zbog toga što nam tjelo reagira na informacije iz okoline koje je naša glava procijenila kao opasnost, stoga se dogodi da počnemo disati ubzano, plitko i nepravilno. Ova tehnika nam može se pomoći da umanjimo negativni utjecaj stresa na naš organizam (mišići, emocionalna napetost, krvni tlak itd).

Opisat ću vam postupak pravilnog izvođenja vježbe: smjestite se uspravno na stolicu, stopalima se oslonite na podlogu, ruke stavite na svoj trbuh i prsni koš te nastojati postići da polako udahnete na nos koristeći trbuh (trbuh se podiže prema gore).  Kad se trbuh "izboči", treba prijeći na punjenje prsnog koša zrakom. Izdah se izvodi na usta, obrnutim redoslijedom. Prvo izlazi zrak iz prsnog koša, a tek onda iz trbuha. Kako se izdiše, treba opuštati ramena i ostatak tijela.

2. Progresivna mišićna relaksacija

Progresivno-mišićna relaksacija (PMR) jedna je od tehnika psihofizičke relaksacije koja djeluje na prevenciju i smanjenje posljedica prekomjernog stresa, ublažava anksioznost i napetost, a kad se uspješno svlada, pojedinac se u vrlo kratkom vremenu osjeća bolje. Tehnika se temelji na kontroliranom stezanju određenih skupina mišića i potom na relaksaciji tih istih mišića.  Ostavit ću vam link, pa ju pokušajte odraditi zajedno s roditeljima prije spavanja.

https://www.youtube.com/watch?v=myr0GsR1Muc

3.Što još možete napraviti da smanjite stres?

• Razgovarajte s roditeljima
• Nazovite prijatelja
• Javite se stručnim suradnicama J
• Preusmjerite pažnju
• Vježbajte
• Smijte se i humorom otjerajte stres

Lijep pozdrav, do slijedećeg tipkanja!